Predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović izjavila je sinoć da je Srbija zaslužila da dobije otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima s Evropskom unijom i ocenila da je to neverovatno dobra vest.
Ona je za TV Pink rekla da smo u ponedeljak u Parizu “mogli da čujemo tu izuzetno pozitivnu vest da ćemo 19. jula konačno imati međuvladinu konferenciju koja će omogućiti da se ova poglavlja nesmetano nastave pregovarati”.
Joksimović je istakla da se EU nalazi u izuzetno specifičnom trenutku, samo nedelju dana nakon odluke Velike Britanije da izađe iz EU, a da je pronašla snage i političke volje da održi Samit sa zemljama Zapadnog Balkana.
“Mislim da je politička poruka koja je poslata izuzetno znacajna da je proces integracija, odno proces proširenja i dalje živ i da postoji prostor za zemlje Zapadnog Balkana i da EU neće biti završen proces sve dok se u njenim okvirima ne nađu i zemlje Zapadnog Balkana”, rekla je Joksimović.
Ona je dodala da je ovo pokazalo i svrsishodnost Berlinskog procesa koji je nastao na inicijativu nemačke kancelarke Angele Merkel.
Joksimović je istakla da se radi o “izuzetno kompleksnim poglavljima koja govore o suštinskim reformama društva, o suštinskoj reformi pravosudnog sistema, pitanjima korupcije, organizovanog kriminala, slobode govora…”.
“Dosadašnja iskustva EU govore da su ovo poglavlja upravo ona koja su najkompleksnija i samim tim kroz ranija iskustva EU je došla do zaključka da je neophodno ova poglavlja otvoriti u ranoj fazi pregovora kako bi bila otvorena i do samog kraja pregovaračkog procesa”, navela je Joksimović i dodala da su kriterijumi koji su pred Srbiju bili postavljeni u potpunosti ispunjeni.
Profesor Fakulteta političkih nauka Ivo Viskovic rekao je za TV Pink da se pokazalo da EU ipak nije ?igrala nikakvu igru protiv Srbije” i da je to sada pokazala.
Visković je ocenio da je dobro što je premijer Vučić uspeo da na današnjem Samitu o Zapadnom Balkanu u Parizu, u direktnim kontaktima sa regionalnim državnicima i vodećim zvaničnicima EU, izgladi problem u vezi sa otvaranjem poglavlja 23 i 24.
“Bilo bi jako loše da smo ostali na tome da kod nas postoji sumnja da li EU želi Srbiju. Ovim je jasno dokazano da je to bilo pitanje stava pojedinih zemalja i načina odlučivanja u EU, a nikako njihovog, a priori negativnog odnosa prema nama”, rekao je Visković za Pink.
On je ocenio i da je na Balkanu moguće imati “vin-vin” politku, navodeći da je Srbija dobila, ali ne na tuđi račun. Prema njegovim rečima, ima prostora za saradnju u raznim oblastima, navodeći primer privrede, kao i saradnju među mladim ljudima što bi bio put za prevazilaženje predrasuda.
Visković je rekao i da je jasno da je Hrvatska rešila da oslušne signale iz Nemačke.
On smatra da u odnosima između Srbije i Hrvatske, kako je istakao, postoje dva toka – postoji kooperativnost, ali i međusobno takmičenje i pokušaji da se, i sa jedne i sa druge strane, ostvari vodeća uloga.
“Hrvatska ima veliki problem u svojoj spoljnoj politici, jer želi da bude sila u regionu kojem ne želi da pripada i to je velika kontradikcija”, objašnja Visković.
Kako ocenjuje, veliki broj političara u Hrvatskoj greši jer smatra da njihovim ulaskom u EU više nemamo bilateralne odnose, nego da je kada nešto radimo sa Hrvatskom to zapravo odnos Srbije sa EU i da EU po automatizmu stoji iza svakog hrvatskog stava.
“To se pokazalo kao netačno. EU podržava svoje zemlje članice kada su u pravu, ali nema obavezu da ih politički ili na neki drugi način podržava samo zato što su članice. I to se pokazalo u ovom slučaju”, istakao je profesor.
Prema njegovim rečima, to je lekcija koja se mora naučiti – bilateralni problemi su bilateralni problemi, a ono što je problem u našim evropskim integracijama su problemi koji se rešavaju na nivou EU.
“Srećom, ovaj samit je omogućio da se dođe do direktnih kontakata jer smatram, i dokazano je, da bez direktne komunikacije na najvišem nivou neki problemi ne mogu da se reše”, zaključio je Visković.
Bivši savetnik nekadašnjeg predsednika Republike Nebojša Krstić ocenio je da je jučerašnji dan jedan od boljih u poslednjih nekoliko meseci, jer je razvejao neke od sumnji i strahova koje je doneo Bregzit, a koji se odnose na strepnju zemalja Balkana koje pretenduju da postanu članice Evropske unije.
Krstić je prokomentarisao i raspored sedenja na svečanoj večeri u Parizu, nakon što je Pink dobio informaciju da sa desne strane domaćina francuskog predsednika Francuske Fransoa Olanda sedi nemačka kancelarka Angela Merkel, a sa leve premijer Srbije Aleksandar Vučić.
“Ono što je moje znanje kao savetnika bivšeg predsednika da i u postavci takvih aranžmana kakvo je sedenje na svečanim večerama postoje skrivene poruke i to je bez svake sumnje tako. Mislim da je to sasvim dobro”, rekao je Krstić.
On je ddoao i da je Srbija iskoristila migrantsku krizu tako što se pozicionirala kao partner EU, naročito Nemačkoj, a ne kao jedna od zemalja koja zadaje glavobolju EU.
“Srbija je pristupila izuzetno dobro, zrelo i ozbiljno, ponudila se da na svaki način učestvuje u podeli tog tereta i mislim da je to na svaki način vrednovano i uočeno je u EU, a naročito među tri ključne zemlje kakve su Nemačka, Francuska i Italija. Mislim da je jedna od stvari koja je doprinela današnjoj vesti o otvaranju poglavlja i ovoj finalnoj večeri jeste upravo ta pozicija Srbije”, ocenio je Krstić.
Antonijević: Otvaranje poglavlja – početak procesa procene Srbije
Otvaranja poglavlja 23 i 24 za Srbiju znači da je započeo proces procene da li je naša zemlja spremna da ispuni sve ono što je zadala Akcionim planom i to govori o tome da je državna administracija uradila prilično veliki posao, izjavio je danas direktor Komiteta za ljudska prava JUKOM Milan Antonijević.
“To je prvi korak, veoma dobar za sve koji žele da vide napredak, da Srbija ima određeni plan, kada govorimo o reformi pravosuđa, o vladavini prava, o unapređenju ljudskih prava, o borbi protiv korupcije i na svemu tome će EU insistirati”, rekao je Antonijević Tanjugu.
Otvaranje poglavlja, kako kaže, nije na “političkom terenu”, već na “terenu onoga što Srbija stvarno treba da učini”, kako bi se unapredilo stanje u tim oblastima, a to će, ističe, biti vidljivo i za građane.
“Ne bih govorio o političkom ustupku, otvaranje poglavlja govori o tome da je državna administracija uradila prilično veliki posao, kada govorimo o izradi Akcionih planova i usvajanja zakona po tim planovima u periodu pre otvaranja poglavlja”, rekao je Antonijević.
Prema njegovim rečima, Srbija je izradila Akcioni plan, a sada će NVO i stručna udruženja koja prate tu oblast, nakon otvaranja poglavlja 23 i 24, moći da daju svoj sud o tome da li je dovoljno urađeno, a napredak će se videti na terenu, ukoliko se stvarno bude sledilo sve što piše u Akcionom planu za poglavlja 23 i 24.
“S obzirom na to da su poglavlja tek otvorena, možemo pogledati izveštaje koje izrađuje civilno društvo i EU, a koji govore o stanju ljudskih prava, koje stvarno nije zadovoljavajuće i na mnogim nivoima mora da pretrpi izmene”, naglasio je direktor JUKOM-a.
Kako je objasnio, te izmene ne samo da će biti zakonske, već mnogo više u primeni svega onoga što je u ranijem periodu usvojeno, a to su, naveo je, konkretne oblasti, konkretne stvari koje će osetiti građani, nacionalne manjine, takođe i svi koji se zanimaju za stanje u pravosuđu, koji imaju predmete pred našim sudovima.
“Moraju da vide napredak i na tom polju”, zaključio je Antonijević.
Paunović: Potvrda da je Srbija ispunila sve uslove
Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović izjavila je danas da je Srbija ispunila sve potrebne uslove za otvaranje pregovaračkog Poglavlja 23 te da je dobro što za to sada ima i verifikaciju svih zemalja članica EU
”Sve vreme smo tvrdili da nema prepreka za otvaranje poglavlja, a danas smo za to dobili i potvrdu”, rekla je Tanjugu Paunović ukazujući da je ozbiljan posao urađen, ali da nas čeka još dosta aktivnosti.
Ocenjujući da je poglavlje 23 najteže poglavlje kako za otvaranje, tako i za zatvaranje, ona je istakla da je Srbija pokazala punu posvehenost tom poslu.
“Više od 80 institucija učestvovalo je u procesu izrade, a sada rade na sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23. Konačan rezultat, dostignuti standardi u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i osnovnih prava, u interesu su nase zemlje i svih građana Srbije. To je naša pokretačka snaga”, rekla je Paunović.
Ona je istakla i da su u oblasti manjinskih prava započete aktivnosti na sprovođenju posebnog Akcionog plana za nacionalne manjine i njegovom praćenju, kao i da regionalna saradnja, na kojoj Vlada svakodnevno radi, doprinosi boljem međusobnom razumevanju naroda na ovim prostorima i bržem rešavanju svih otvorenih pitanja.
Tepić: Otvaranje poglavlja vetar u leđa srpskom društvu
Predsednica skupštinskog Odbora za evropske poslove Marinika Tepić (LSV) izjavila je danas da je odluka o otvaranju poglavlja 23 i 24 sa Srbijom sjajna i ohrabrujuća vest i priznanje za sve vlade koje su od 2002. godine radile na stvaranju uslova za evrointegrisanje Srbije u EU.
Tepić u izjavi za Tanjug naglašava da je reč o dva kapitalna poglavlja i da joj je drago što je nakon prošlonedeljnog razočarenja, kada nije došlo do odluke da se ne otvore poglavlja, u samo nekoliko dana taj stav promenjen.
“Naravno da je takva odluka dodatno ohrabrujuća, naročito posle prošlonedeljnog razočaranja koje smo svi doživeli i nismo ga krili, jer su sve ocene i EK i ostalih išle u pravcu da će doći do otvaranja, a onda smo imali tu tihu rampu Velike Britanije i Hrvatske iz njima poznatih razloga, a iz ugla Srbije vrlo neopravdanih”, navela je Tepić.
Tepić ističe i da joj je drago što je Velika Britanija uspela da ostavi po strani posledice i aktuleno problematično stanje oko i nakon Bregzita i da da odobrenje i vetar u leđa srpskom društvu.
Odluka o otvaranju poglavlja sa Srbijom je, prema njenim rečima, dobra i zato što u novom sazivu republičkog parlamenta postoji grupa evroskeptika koji su prošlonedeljni događaj i Bregzit iskoristili da “mašu” lošim ishodima i efektima po Srbiju.
Tepić se nakon otvaranja poglavlja nada izuzetno radnoj agendi.
“Čeka nas puno posla, jer se radi o poglavljima koji su temelji i suština reformi svake drzave, a naročito Srbije i mislim da je i jedno veliko zalaganje opšte zajednice, ne samo zakonodavne, već i izvršne i samog društva neophodno da bi se razumelo zašto je to bitno”, istakla je Tepić i dodala da je to neophodno najpre zbog nas samih.
Đukanović: Merkel imala ključnu ulogu u deblokadi
Nemačka kancelarka Angela Merkel odigrala je ključnu ulogu u deblokadi otvaranja poglavlja 23 i 24 sa Srbijom, izjavio je danas Dragan Đukanović iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
“Čini mi se da je Nemačka veoma ispravno procenila da otpočinjanje pregovora ne bi trebalo da bude nikakva nagrada Srbiji, već da je to nešto što ona objektivno zaslužuje u procesu evrointegracija i da je puno toga uradila u poglavljima 23 i 24, u borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa i drugih stvari”, rekao je Đukanović za Prvu TV.
Đukanović kao najbitnije sa jučerašnjeg Samita lidera zemalja Zapadnog Balkana vidi poruku da će proces proširenja EU biti nastavljen, a što se tiče regiona, da će dobiti značajna sredstva i dodatna ulaganja u infrastrukturu, koja je veoma bitna da bi se region uvezao.ž
Komentarišući vest da je Hrvatska dala saglasnost na nacrt zajedničke evropske pregovaračke pozicije za Poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom, Đukanović je kazao da je to bio pokušaj korišćenja vlastite pozicije kao članice EU u odnosu prema državi koja je kandidat, te da je to “već viđeno” u slučaju kada je Slovenija to koristila u odnosu na Hrvatsku.
Kaže i da je moguće da je Hrvatska nekakvim formalnim ili neformalnim kanalima htela da postavi pitanje ratne odštete, ali da je je to ovog puta zaobiđeno i da to nije u okviru za pregovaračka poglavlja, odnosno u onome što će EU postavljati kao svoje uslove za poglavlja 23 i 24.
Kada je u pitanju blokada Velike Britanije, Đukanović je rekao da bi to povezao sa “zbunjenošću” te zemlje u kontekstu Bregzita, te da tu ne vidi zlu nameru, već više sticaj okolnosti.
Đukanović prognozira da će ostatak EU, kada je napusti Velika Britanija, ipak naći racionalni odgovor na krizu sa kojom se suočava, a navodi da je Zapadni Balkan u tom smislu veoma značajan.
“On je veoma bitan u geostrateškom smislu za EU… EU ne može biti potpuno sigurna i bezbedna dok ne bude integrisala Zapadni Balkan”, naveo je Đukanović.
Upitan šta nam sledi posle 19. jula, kada je najavljeno otvaranje poglavlja sa Srbijom, Đukanović kaže da će to zahtevati usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa tekovinama EU, da Srbija ima jako dobre administrativne kapacitete da to sprovede, a da je najbitnije da postoji politička volja da se taj proces ubrza.